Skip to main content

Kammayet dagiti literature Ilokana ken kultura iti amianan

(Third of a series)


NABILEG nga impluensia ti pugon ni Hidalgo iti Bannawag. "Inspirado da Mario A. Albalos, Amado I. Yoro ken Francisco T. Ponce nga agsurat iti Bannawag kadagitoy a panawenda idiay Hawaii. Daniw, sarita, salaysay, damag ken dadduma pay. agsasallupang dagiti pasangpeten ti Bannawag a sinuratda, banag a makapasayaat ti Bannawag. Madlaw, maymaysa ti misionda: ti agsurat." [Ban. Hulio 4, 1977]

 
[Kadagita a panawen, binangonmi ti Aloha Saluyot Club - Innuram - innadal, panagsisinnukat ti pampanunot ken idea. Kameng: Mario Albalos, Francisco Ponce, Rhuddy Castro, Felipe Abinsay, Jr., Elias Yoro, Mel Gonzales, Amado Yoro, sa simmaruno a timmipon da Andrea Baptista, Carlo Laforga. Nakasurat amin dagitoy malaksid kada Rhuddy, Elias, idinto a nakamaysa ni Abinsay iti saritana a "Pamadpadasan", ngem nagballigi ketdi iti politika iti Hawaii. [Nakanobela da Amado, Mario, Francis, Andrea] Ti Aloha Saluyot ket kasla maysa a ramay ti Gumil Hawaii, a saan ketdi a sabali a grupo. Albalos, Adviento, Bueno, Ponce, Ulibas, Yoro: Aktibo."Dua pay a tawen manipud ita [1977] wenno masapsapa, makaawattayo ti nabaked a nobelada—saan a bale no asino kadakuada ti umuna—dakkelto la ketdi ti masao ti nobelada ti PUDNO a kasasaad dagiti Filipino iti Hawaii. Nasaysayaat met laeng a makita dagiti padada nga Ilokano ditoy Filipinas dagiti ar-arapapenda iti Hawaii". Ban. Hulio 18, 1977. Ban Hulio 25, 1977: Albalos, Ponce, Yoro: Di pagduaduaan a ni Albalos ti kasarangsangan ita a mannurat iti Hawaii. Kasla ages-estoria a marino.

“Iti sabali a bangir, ni la ketdi Amado Yoro, ti number one poet laureate in reisidence iti Hawaii—nasken a makoronaan a poet laureate. Isingasingmi nga agsurat koma ni Amado kadagiti sarindaniw, tay magnum opus maipapan kadagiti Filipino ken Asiano ken dadduma pay a nagdappat iti Hawaii—agtalaytayto ti naganna iti URAT DAGITI KAPUTOTAN—inggana iti inggana.” Mas natural ken Ponce ti makapatawa. Ad-adda koma a debelapenna dagiti nakaay-ayat a tattao iti Hawaii" [Nobelistan ni Ponce]

***
PUGON- AGOSTO 29, 1977 ABABA A NOBELA NI YORO, RUMMUAR ITI SETIEMBRE 5 NGA ISYU TI BANNAWAG: "ADDA PITPITING A NAPAN IDIAY HAWAII **** ASINO TI SAAN NGA INSPIRADO. A positive and very inspiring comment of an Associate Editor of Bannawag, a well known writer! Very constructive challenges. I keep on writing, not to publish, but just to satisfy myself in expression of my thoughts and feeling.

Damok a daniw iti Hawaii: rendered to a Miss Charity Queen, Our Lady of the Mount BY THE INVITATION OF MRS. PACITA CABULERA SALUDES. That Sept Labor Day 1971- I was given a privilege to speak about poetry writing - Gumil Hawaii seminar/workshop My first Mother's Day and Fathers' day poems were selected number 1, it was an actual deliberation at the KAIM RADIO STATION. TI GUMIL HAWAII NGA IPANGULUAN NI MRS. PACITA CABULERA SALUDES TI IMMUNA A NAGKAMENGAK A GUNGLO A NAKIKAMENGAK. NAGPAAYAK A KAS SARHENTO, SA 10 YEARS VICE PRESIDENT, NAGSEKRETARIOK ITI NABIIT, NAGPAAY A CHAIRMAN DAGITI NADUMADUMA A KOMITE A PAKAIRAMANAN TI LITERARY SEMINAR/WORKSHOP, DRAMA, LIBRO, DADDUMA PAY.

***
My "Lasag ken Kararua ti Daniw", was selected as Number 1 among the dandaniw nga impablaak ti Bannawag [approximately 97 poems] iti unos ti makatawen - Ulopan Literary Award -Sponsored by Rene Redilla from Pangasinan but a resident in Guam, also a contributor to Bannawag in the 60's and 70's Lasag ken Kararua ti Daniw, 1st prize Published by Bannawag in November 1994. 2nd- Roland Bueno; 3rd Lorenzo Tabin Wen, addaakon iti Hawaii: maysa nga aldaw, dua, tallo; maysa a lawas, dua wenno tallo; maysa a bulan, dua wenno tallo - pumapaut - umad-adayo ti giwang ti panawen a kaawan iti daga a nakayanakan - pannakayadayo - maysa nga ipupusay ken isisina a sibibiag.... ILIW..... LAGIP

HULIO 30, 1971 ISASANGPETKO ITI HAWAII 


[KINNAN TI ANAY daytoy paset ti journalko]

Maysa nga urat [sugat]……ti biag iti pannakayadayo kadagiti patpatgen iti biag. Saan nga awan ti lua sakbay ken kalpasan ti panagpipinnakada. Uray no adda talged ken kari iti ipapanaw, kasla dakkel nga awang ti nagbaetan iti pannakayadayo. Saan nga awan ti liday, segga ken iliw iti disso a napanawan iti kailokuan, dagiti nakairuaman a buya ti nakaparsuaan, gagayyem ken ipatpateg.


Di mailibak ti nalawa ken nawatiwat a nagbaetan a baybay. Di malibak ti saem ti panagmaymaysak; di mailibak a narigat nga iruam ti bagi ken sursuruen ti makilangen iti kabarbaro nga aglawlaw. Mabalin a kunaen a baro a pannakipasngay daytoy ta agdadamoka wenno ita laeng a mamulagatan ti lawag ti sinamar ti init nga inayam, ngem biddut met ngarud no ibaga a kasta, ta naimbag pay ti kaippasngay a maladaga ta inosente wenno awan pay ti ammona iti banag iti aglawlawna.

Nasakit a kinapudno ta kabarbaro a lugar, agbalinka a ganggannaet ken masmasdaaw ket awan sabali nga aramiden no di ti agpalpaliiw kadagiti nasangpetan a kababalin. Narigat ti magna iti di nakairuaman a dalan. Dagitoy ti mariknak idi kadagiti immuna nga aldawko ditoy daga nga aw-awaganda iti “Isla Ti Paraiso”.

Ngem makaay-ayo met dagiti binatog ni Mark Twain [Samuel Clemens] iti panangiladawanna: "Hawaii as a cradle of beauty and happiness - a paradise" Wen, ti Hawaii a "Crossroad of the Pacific", sabali pay a nagan: "Melting Pot of the Pacific"; Aloha State ken the 50th State" Mangrugin a desdesak ti dalan ti kaikarian toy anak ti Tapao - maysa nga ambisioso, tawataw kadagiti adu a panagbirok....

Naisadsadak iti plantasion ti kaunasan. Dua a doliar ti maysa nga oras ti sueldo. Naigamerak iti nadumaduma a puli.Tudo, saniit ti init, lutlot ken kapitakan—adda man mabati a tugot wenno awan—maysa daytoy a panagsawar ken panangipasdek ti kaikarian - kas apoko, wenno saringit ti sakada - magna dagiti saka a Kayumanggi [kas ken ni Cartaphilus[Wandering Jew] - dagiti panagsawar: Siak wenno sika, agballigi ken dumur-as wenno mapaay - agpapadatayo a ganggannaet ken imigrante: umay met makipagindeg iti maikadua a taeng: saantayo a pulos naitugot ti umuna a taeng, ngem patiek, ket patiek unay, adda naitugottayo a kababalin, galad, dagiti balor ken kannawidan ni Ilokano: nagaget, naandur, natiped, ken saan a nalaka a maupay. Adda ti taeng iti puso ken kararua ken bagi a mismo ti tao: ni Ilokano - wenno iti sibubukel a puli a Kayumanggi] 


(To be continued)

Comments

Popular posts from this blog

Empanada festival: A celebration of good taste and good life

By Dominic B. dela Cruz & Leilanie G. Adriano Staff reporters BATAC CITY—If there is one thing Batac is truly proud of, it would be its famous empanada-making business that has nurtured its people over the years. Embracing a century-old culture and culinary tradition, Batac’s empanada claims to be the best and tastiest in the country with its distinctive Ilokano taste courtesy of its local ingredients: fresh grated papaya, mongo, chopped longganisa, and egg. The crispy orange wrapper and is made of rice flour that is deep-fried. The celebration of this city’s famous traditional fast food attracting locals and tourists elsewhere comes with the City Charter Day of Batac every 23 rd  of June. Every year, the City Government of Batac led by Mayor Jeffrey Jubal Nalupta commemorate the city’s charter day celebration to further promote its famous One-Town, One Product, the Batac empanada. Empanada City The Batac empanada festival has already become an annua

PGIN honors Ilocano heroes of past, present through Heroes Walk

SPO1 Allan Lampitoc Franco of Banna, Ilocos Norte and PO2 Jovalyn D. Lozano of Adams, Ilocos Norte receive a resolution of commendation, a certificate of college scholarship grant to their family members and a P20,000 cash incentive each from the Provincial Government of Ilocos Norte represented by Governor Imee R. Marcos and Vice Governor Angelo M. Barba in recognition of their bravery and heroic acts in the Mamasapano clash in Maguindanao on January 25. Mr. Franco and Mr. Lozano were recognized on March 10 in time for the unveiling of the second batch of Ilocano heroes at the Heroes Walk located along the Sirib Mile in Laoag City.  (Lei Adriano) By Jennifer T. Pambid PGIN-CMO In honor of the heroes who brought freedom, fame and glory to the province as well as to the country in the past century, the Provincial Government of Ilocos Norte (PGIN) through the Education Department and Sirib Youth Office launched the second batch of Ilocano Heroes Walk on March 10, 2015.

Pagudpud’s tourism transformer passes away

By Leilanie G. Adriano Staff reporter LAOAG CITY—Retired Philippine Air Force Col. Ricardo Nolasco Jr., owner of Hannah’s Beach Resort and Convention Center in Pagudpud, Ilocos Norte passed away on Wednesday evening, July 11, 2018. He was 67. “He did not survive an open-heart surgery,” said Ronald Dominguez, spokesperson of the largest resort at Brgy. Balaoi in Pagudpud. Known as the architect behind the transformation of Pagudpud town as a premiere destination of the north, Mr. Nolasco put up Hannah’s Beach Resort in what was originally meant as a family vacation resort. The rest is history when it expanded into more than 300-room executive villas and cabanas, with on-going infrastructure developments and set up various amenities. As a result, hundreds of domestic and foreign tourists visit here daily. The resort is on a cliff by the beach, which provides a spectacular view of the sparkling blue lagoon. “Yesterday will go down my lifeline as one