Skip to main content

Agpada kadi ti Sarusar ken Agamang?

Ni Leonardo R. Agunoy

AGTAUD a kasla uong dagiti saludsod kadakami no agpada kadi ti sarusar ken agamang? Maysa a kabsatmi a mannurat iti Iloko (agdadamo) ti nagtaudan dayta a saludsod. Makapaisem  a saan dayta a bugas ti saludsod. Ngem, gapu ngata ta addatayon iti agdama a modernization, awan metten ti makitkita a sarusar wenno agamang dagiti pada a mannalon ditoy Kailokuan. Iti biangmi, napintas unay a sungbatan ken ilawlawag batay ti nanumo nga ammomi. Agduma ngamin ti masasao a bengngat (diction) ti tunggal lugar. Adda lugar kas koma ditoy Ilokos, sarusar  ti awagmi (rice granary) idinto nga agamang ti awagna iti sabali a lugar. Adda pay lugar ti Kailokuan a ti awagda iti sarusar, agamang; kamalig, kunada.

Mabalin a nasken a mailawlawag tapno sakbay a  malebganen dagitoy a balikas weno awag iti maysa a banag, agtalinaedto pay laeng nga adda ti pamalatpatan dagiti sumarsaruno a kaputoptan ni Ilokano.

Kas ti balikas a labba (idiay Cagayan ken Ilocos Sur?), ditoy Ilocos Norte, igao/bigao (winiwing basket). Dimi ammo no daydiay bigao, nagtaud iti bilao (iti Tagalog). Ania ketdin, aya, no agkurkurang ti dictionary a basaen wenno tao a mangilawlawag kadagiti balikas a makaunnat iti renren ti muging no dadduma?

Dictionary ti masapul. Bookstore ti pakagatangan kadagita. Adda pay dictionary a magatang?  Dimi ammo. Sapulen dagiti dictionary a kasapulan. Nagadawkami met kadagiti naiggamanmi a dictionary iti nadumaduma a balikas iti Iloko a dimi matarusan idi iti kayatda a sawen. Nakasursurokami met bassit. Nakasuratkami met bassit. Nagisurokami met bassit. Nakaadal met dagiti sinuruanmi iti sangkabassit.

Kalintegan ti agtunton; saan a pakadaksan. Kasla iti panangtunton iti puli a nagtaudan (genealogy) agingga  a  matuntonan amin a kabagian ken saan?  Dagiti masagang a balikas, saan a basta aramaten latta idan no dadduma. Nasken nga ammo no agkabsat, agkasingin, agkasinsin, agkapidua wenno pulos a di agkabagian iti tunggal maysa kadagitoy.

Ti nagan laengen iti pangiyarigan. Ti Elpidio?  Nagtaud iti balikas a Griego (Hope iti English). Namnama iti Iloko.

Ti nagan a Juan de la Cruz  (Spanish) nga isu ti pakabuklan ti balikas a Filipino/Pinoy. Apay nga Spanish ita ti maar-aramat (Juan de la Cruz) a pangdakamat ken ni Filipino/Pinoy?  Nagtaud ti puli ni Filipino/Pinoy manipud iti dara ti Espanol.

Kasla met laeng ti paggaayat a sida ni pada nga Ilokano – ti pinakbet (manipud iti balikas a pinakebbet) a naglalaok iti bunga ti tarong, okra, kamatis, kabatiti (silky gourd); pinitpit a bagas ti laya, digo ti bugguong (fish sauce) ken dadduma pay a ramenna (engridients). Naimas a sida a paggaayat unay ni pada nga Ilokano

Nagduyoskami met nga agsurat iti daniw. Pangradio ken pangpablaak. Ditoy a masapul ti nasedsed a balikas.Masapul nga ammo dagiti aramaten a tumutop a balikas (diction). Ti daniw ni ayat, masagsagang dagiti di pay naatur a daniw.

Padasen man a pagdasigen ti apges ken panaas. Ti pangarigan no nakumpay ti ramay. Agimbudo ti bibig: “apuonay nga apgesnan! Apuonay a panaasnan!”

Agpada ti kayat a sawen ti apges ken panaas. Agpada a mangiladawan iti rikna gapu iti  gubuay iti panakasugat.

Immunan a nagraira ken inarakop iti aginaldaw a pannakisarsarita iti panagaramat kadagiti Iloko-Spanish (maysa ditan ti panangsabali ti annuroten nga Iloko orthography). Ti c, kukua ti Spanish. Ti k, kukua ni Ilokano. Inrugi daydi Francisco Lopez  (Priar Priest) ti panagaramat iti letter k iti panagsurat iti Iloko (Lopez Syndrome?). Nagangayanna, ti balikas a caramba (Spanish), nagbalin metten nga Iloko-Spanish: karamba. Idi agangay, agarup maleblebgan  metten ti patarusna iti Iloko (ti caramba/karamba): malabi.

Simmaruno a nagraira ti Iloko-English/Iloklish. Daydiay teen-ager (iti English), tin-edier metten iti Iloklish. Agarup a maleblebgan metten ti patarusna (teen-ager/tin-edier) iti Iloko: agtutubo.

Dagiti agtutubo a kuna ti Nailian A Bannuar ti pagilian, Dr. Jose P. Rizal a THE YOUTH IS THE HOPE OF THE MOTHERLAND.


Dagiti agtutubo iti agdama ti namnama ti pagilian kasta met dagiti agnaed iti Kailokuan a pakaiyallatiwan ti timon iti pannakaiturong ti pagimbagan ti pagsasao nga Iloko. Ti tinawid a bukod a dila (native tongue), masapul a matagiben. Maipanakkel ta dayta ti mujon a pangtuntonan iti puli a nagtaudan. No agsaoka iti Iloko, ammoda a patnengka nga Ilokano. Pasaray Saluyot, kunada ken ni Ilokano. Uray mapuoran ti daga a nakaregregan ti bukel ti saluyot, agrusingto a nabaludbod. Naimas a sida ti bulong ti saluyot aglalo no maipakbet. Makapasalun-at pay. Paggaayat kano idi sidaen ni Cleofatra.

Comments

Popular posts from this blog

Empanada festival: A celebration of good taste and good life

By Dominic B. dela Cruz & Leilanie G. Adriano Staff reporters BATAC CITY—If there is one thing Batac is truly proud of, it would be its famous empanada-making business that has nurtured its people over the years. Embracing a century-old culture and culinary tradition, Batac’s empanada claims to be the best and tastiest in the country with its distinctive Ilokano taste courtesy of its local ingredients: fresh grated papaya, mongo, chopped longganisa, and egg. The crispy orange wrapper and is made of rice flour that is deep-fried. The celebration of this city’s famous traditional fast food attracting locals and tourists elsewhere comes with the City Charter Day of Batac every 23 rd  of June. Every year, the City Government of Batac led by Mayor Jeffrey Jubal Nalupta commemorate the city’s charter day celebration to further promote its famous One-Town, One Product, the Batac empanada. Empanada City The Batac empanada festival has already become an annua

PIDS expert says income tax cuts justified; warns gov’t of revenue loss

Proposals to amend the personal income tax schedule appear to be well-justified. However, these proposals should include measures that will allow government to recover the revenue loss from lower income taxes. Dr. Rosario Manasan, senior research fellow of state think-tank Philippine Institute for Development Studies (PIDS), said at a seminar sponsored by the Philippine Senate, that government should look for new revenue measures to compensate for the projected revenue loss that will arise as a result of the implementation of any of the various proposals to restructure the personal income tax. Currently, there are several income tax reform proposals pending in both houses of Congress. All of them, according to Dr. Manasan, have the same objective of addressing the phenomenon of bracket creep, which results from “non-indexation to inflation of personal income tax brackets”. Simply put, bracket creep occurs when employees’ income increases over time as a result of inflation. Th

PGIN honors Ilocano heroes of past, present through Heroes Walk

SPO1 Allan Lampitoc Franco of Banna, Ilocos Norte and PO2 Jovalyn D. Lozano of Adams, Ilocos Norte receive a resolution of commendation, a certificate of college scholarship grant to their family members and a P20,000 cash incentive each from the Provincial Government of Ilocos Norte represented by Governor Imee R. Marcos and Vice Governor Angelo M. Barba in recognition of their bravery and heroic acts in the Mamasapano clash in Maguindanao on January 25. Mr. Franco and Mr. Lozano were recognized on March 10 in time for the unveiling of the second batch of Ilocano heroes at the Heroes Walk located along the Sirib Mile in Laoag City.  (Lei Adriano) By Jennifer T. Pambid PGIN-CMO In honor of the heroes who brought freedom, fame and glory to the province as well as to the country in the past century, the Provincial Government of Ilocos Norte (PGIN) through the Education Department and Sirib Youth Office launched the second batch of Ilocano Heroes Walk on March 10, 2015.